ZASELCI RAŠKE GORE:
Bučići, Čačev Pod, Ćordina Kula, Domazeti, Đubrani, Garišta, Grab, Guvine, Jedrinje, Katunine, Kovačica, Krčevine, Krenica, Kruševica, Kula,Orašine, Osredak, Platidol, Plužni Dolac, Podine, Podivačje, Popratine,Povica, Prikoje, Rudine, Rudine, Sedlo, Selište, Sirge, Trolokve, Vasi Dolac, Vejzovići, Veliki Dolac, Vituša, Vlake, Vukovine i Željetuša
Domazeti se sastoje od : Platidol, Garišta i Kamena Njiva s plemenima: Aničići, Čale, Leto, Merdžo, Pandža, Pehar, Raič, Škegro, Topić i Vidović. Kuće su smještene na nadmorskoj visini 550 km.
Sirge su se prije zvale Srebrenica, sve dok nije došao jedan čovjek i posadio sijerak. Plemena u Sirgama su: Pandža, Pehar, Tipurić i Vidović. Kuće se nalaze pod brdom Zlatna Gruda na oko 721 m nadmorske visine. Kapelica u Sirgama je najstarija kapelica u župi, sagrađena je za vrijeme Austro-ugarske vladavine.
https://www.topografskakarta.com/jugo/download/drag_50/mostar_5/h240.html
TOPOGRAFSKA KARTA PRIKAZA RAŠKE GORE
Domazeti
Domazeti se sastoje od sljedećih zaselaka : Platidol, Garišta i Kamena Njiva. Tu su najviše živila plemena : Aničić, Čale, Leto, Pandža, Pehar… Kuće su smještene na nadmorskoj visini od oko 550 m.
Crkva u Domazetima
Izgrađena je 1980. godine, njen zaštitnik je sv. Nikola Tavelić. Njen veći dio gradnje kao i sam poticaj za gradnju pripada tadašnjem goranačkom župniku fra Dinku Maslaću. Prva misa polnoćka služena je na Božić 2004. godine. Sveta misa se prije slavila u Vukovinama. Kao dokaz da je u Vukovinama bila crkva svakako je kameni ulomak kojji se nalazi u kući Matiše Aničića. Ispred crkve nalazi se spomen kosturnica ubijenih Hrvata u Drugom svjetskom ratu, a koji su podrjetlom iz zapadne Hercegovine.
Groblja u Domazetima
Donja Čulica
Smješteno je u vrtači. Svete mise za blagoslov polja slave se jedne godine u Donjoj Čulici, a jedne godine u Gornjoj Čulici. Groblje je ograđeno betonskim zidom, unutar groblja nalazi se stara kapela.
Gornja Čulica
Nalazi se uz crkvu sv. Nikole Tavelića. Groblje je smješteno na kosi, a prostor u zadnjih nekoliko godina se poprilično održava. Ima stećak u obliku križa koji se danas nalazi pokraj crkve, a prenesen je iz doca Mate Aničića u Platidolu.
Podivačje (Podivača)
Mjesto je smješteno na kraškoj visoravni prošaranoj dragama, vrtačama, docima i kosama. Kuće se nalaze na nadmorskoj visini od 650 do 770 m n/v. U Podivačju žive plemena : Aničić, Ćubela, Pandža, Kukić. U Talića ogradi nalazi se groblje u kojem se ukopavaju spomenuta prezimena. Umjestu se nalazi četverogodišnja škola koja je zatvorena i koristi se kada se održavaju izbori i sl.
Bunari i čatrnje u Podivačju
Danas se većinom ne koriste i u zapuštenom su stanju. Najbolji i najljepši primjer je Jezerac obnovljen 2004. godine. Gradile su se na način da se na truloj zemlji iskopa mjesto gdje će biti čatrnja, ozidalo kamenom i uvezivalo smjesom zemlje crvenice i krečnjakom. Poboljšavanjem gospodarske moći čatrnje su se počele praviti s betonskim odljevkom. Osim obiteljskih čatrnja postoje i zajeničke, državne čatrnje. Čatrnje su pravljene u blizini kuća i ogradama. Prije su čatrnje pravljenje dalje od kuća kako se stoka nebi zadržavala oko kuće, a u skorije vrijeme što bliže kući.
Sirge
Prema predaji Sirge su se prije zvale Srebrenica, sve dok nije došao jedan čovjek i počeo saditi sijerak. Sirge su se spominjale kao dio župe Mostarski Gradac gdje se nalazilo 10 katoličkih obitelji sa 63 žitelja. Sirge i Podivačje katastarski pripadaju općini Goranci, a administrativno u sustav mjesne zajednice Raška Gora. Krajem 19. st. i početkom 20. st. glavar sela bio je Bariša Ćorić iz Goranaca, zamjenik mu je bio Blaž Pehar iz Sirgi. Plemena u Sirgama su: Pandža, Pehar, Tipurić i Vidović.
Kapelice u Sirgama
Oltar na Mačijoj glavici
Oltar na brdu Mačija glavica, nalazi se između Sirgi i Plužnog Doca na n/v od 714 m. Na tom mjestu se za vrijeme Turske vladavine slavilla sveta misa do 1948. godine, nakon toga se opet počela slaviti 1995. godine.
Kapelica u groblju u Sirgama
Sagrađena je za vrijeme Austro-ugarske vladavine na ovim prostorima. 2000. godine njezin dotadašnji krov od kamenih ploča zamjenila je betonska ploča. Duže vrijeme župnik fra Ferdo Boban slavi svetu misu krajem ljeta.
Groblje u Sirgama
Njegova ograda od kamena zamijenjena je u rujnu 2004. godine s ogradom u kombinaciji betona i kamena. Ogradu ukrašavaju dva kamena križa, umetnuta jedan sa sjeverne strane groblja, a drugi s južne strane groblja. Ovdje se kopaju plemena : Pehar, Pandža, Tipurić i Vidović.
Siradžga vlaka
Iznad Sirga na lokaciji Siradžga Vlaka nalazi se grob u kojemu su dva njemačka vojnika poginula u veljači 1945. godine.
Kalež i misne haljine
U obiteljskoj kući Pehar, u Sirgama, čuvane su svećeničke haljine, križ, kamena ploča u kojoj su umetnute moći i kalež s natpisom iz 1636. godine. Sa svim time govorenu su mise po grobljima u Gorancima i Raškoj Gori. Kalež, misne haljine i križ odnio je fra Dinko Maslać u Franjevačku galeriju na Širokom Brijegu.
Orašine
Nalaze se jugoistočno u odnosu na središte župe. U povijesti su upisivane po Domazete. Ime je nastalo po stablu oraha. Kuće se nalaze na nadmorskoj visini od 610-620 m n/v.
Groblje na Grabu na Orašinama
Groblje je udaljeno od Šunjića kuća u pravcu Plužnog Doca oko 1 km. U groblju ima nekoliko starih i nekolih novih nadgrobnih spomenika. U groblju se nalazi kapelica koja je obnovljena 1998. godine. Ukopnici u ovom groblju su pleme Šunjići.
Kapelica na Orašinama
Kapelica se nalazi pored kuće Andrije (Stojana) Šunjića, koju je sagradio kao zavjet 1995. godine. Nalazi se pored puta s lijeve strane Raštani – Ćordina Kula, a prva sveta misa slavljena je iste godine.
Plužni Dolac
Nalazi se istočno od središta župe. Kuće se nalaze na nadmorskoj visini oko 610 m. Na Plužnom Docu su živjele obitelji : Aničić, Knezović, Škobić, danas nema nitko. U mjestu ima groblje u kojem su se ukopavale obitelji Škobić, Aničić iz Povina i Knezovići s Graba. Tu se nalazi četverogodišnja škola koja je prestala s radom 1976. godine.
Vejzovići, Veliki Dolac i Kruševica
Ova tri zaseoka nalaze se između Plužnog Doca i Ćordine Kule. U mjestu Vejzovići nalazi se pravoslavno groblje u kojem se ukopava pleme Janjići. Također su vidljivi tragovi Ilira. Prema popisu stanovništva iz 1991. godine u Raškoj Gori živjelo je 41,5% srpskog stanovništva. Za vrijeme navedenog popisa stanovništva na području Raške Gore živjelo je desetak pravoslavnih obitelji i to u Vejzovićima, Velikom Docu i Kruševici, pleme Janjić i jedna obitelj u Domazetima, pleme Berak.
Ćordina Kula i Vukovine
Ćordina Kula je dobila ime po muslimanskom plemenu Ćordo, a fra Petar Bakula spominje muslimane vjerojatno su u to uzeti u obzir Vukovine, Prikoje i Osridak. Na Vukovinama je bila samo kapela, također je bila i katolička crkva, ali njezina lokacija se ne može točno odrediti. Ćordina Kula je oduvijek pripadala pod Vukovine. Vukovići (Vukoje) iz Vukovina su otišli u sinjsku krajinu, te su tako prozvani Vukoje iz razloga što su bili iz Vukovina. Zaselak Ćordina Kula nalazi se u gornjem dijelu Raške Gore. Do ovog mjesta iz Mostara može se najbrže doći cestom preko Orašina, Plužnog Doca, a iz Goranaca preko Podivačja, Siradžge Vlake i Velikog Doca. U ovim zaseocima žive plemena : Aničić, Ćubela i Kukić. Kuće se nalaze na sljedećim n/v : Prikoje oko 500 m, Vukovine oko 720 m, Ćordina Kula oko 790 m i Osridak 630 m.
Groblje na Vukovinama
Mještani Ćordine Kule pokapaju se u groblju Vukovine, koje se nalazi istočno od Anićića kuća, Ukopnici groblja su : Aničići, Ćubela i Kukić. Sveta misa i blagoslov polja u groblju na Vukovinama slavi se obično u nedjelju po Ivandanu (24. lipnja).
Željetuš
U odnosu na središte župe nalazi se sjeveroistočno. Prvi puta se spominje u Šematizmu fra Petra Bakule iz 1867. godine kao mjesto sa 8 katoličkih obitelji. Tu je bilo 15 muslimanskih kuća i 35 pravoslavnih kuća. Vjerovatno su u Željetuš upisana mjesta : Kruševica i Vjezovići jer su tu živjeli pravoslavci Janjići čije je groblje u Vejzovićima. U Željetuši se navode prezimena Aničić i Ćubela. Kuće se nalaze na n/v od 820 – 850 metara.
Đubrani
Đubrani se nalaze oko pet km zapadno od Potoka (Bijelo Polje). Tridesetih godina 20. st. Đubrani se odvajaju od župe Goranci. U mjestu postoji groblje uređeno 2000. godine, u njemu se kopaju obitelji : Prga, Lovrić, Šunjić, Zadro, Škobić, Marić i Pandža. U Đubranima postoji stećak u obliku križa, za kojeg se pretpostavlja da je na tom mjestu ukopan biskup.